
Nouvèl
GLAD Law ak NCLR reponn a Skrmetti Desizyon Lakou Siprèm nan
"Tribinal la jodi a pa t rive fè travay li. Li te chwazi vire do bay lòt bagay, li abandone ni timoun vilnerab yo ni paran ki renmen yo. Pa ta dwe gen okenn paran ki oblije gade pitit yo soufri pandan swen medikal pwouve yo pa ka jwenn anyen akòz politik."
WASHINGTON, DC—Lakou Siprèm Etazini jodi a te pibliye desizyon li an nan Etazini kont Skrmetti, pou respekte entèdiksyon Tennessee sou swen sante pou jèn transganr yo.
Desizyon jodi a pa gen okenn enpak nan eta kote swen sante pou jèn transganr yo pa entèdi kounye a.
Chak gwo asosyasyon medikal, ki gen ladan Asosyasyon Medikal Ameriken an ak la Asosyasyon Sikolojik Ameriken an sipòte swen sa a, ki apiye pa plizyè dizèn ane rechèch epi ki konte sou menm medikaman ki an sekirite epi efikas yo itilize pou trete yon seri lòt pwoblèm sante pou timoun ak granmoun. Mwa pase a, nan revizyon ki pi konplè jiska prezan, yon nouvo rapò ki gen plis pase 1,000 moun kòmande pa Lejislati Utah la yo te jwenn ke swen sa a sipòte pa prèv sibstansyèl, li an sekirite epi efikas, epi li diminye risk swisid.
Direktè Senior GLAD Law pou Dwa Transgenre ak Omoseksyèl Jennifer Levi epi Direktè Legal Sant Nasyonal pou Dwa LGBTQ yo Shannon Minter, toulede gen plis pase 30 ane eksperyans nan litij ki gen enpak LGBTQ+, tankou sou ka swen sante transganr, epi yo menm tou yo se transganr, te reponn a desizyon Lakou Siprèm nan jodi a:
"Tribinal la jodi a pa t fè travay li," te di Jennifer Levi, Direktè Jeneral Dwa Transgenr ak Omoseksyèl nan GLAD Law.Lè sistèm politik la kraze epi lejislati yo bese tèt devan ostilite popilè a, sistèm jidisyè a dwe tounen kolòn vètebral Konstitisyon an. Okontrè, li chwazi vire do bay lòt bagay, abandone ni timoun vilnerab yo ni paran ki renmen yo. Pa gen okenn paran ki ta dwe oblije gade pitit li soufri pandan swen medikal pwouve yo pa ka rive jwenn yo akòz politik.
“Desizyon tribinal la abandone jèn transganr yo ak fanmi yo anba atak politik. Li inyore diskriminasyon klè epi li meprize pwòp presedan legal li lè li kite lejislatè yo vize jèn yo paske yo transganr,” se sa yo te di. Shannon Minter, Direktè Legal Sant Nasyonal pou Dwa LGBTQ yo"Desizyon sou swen sante yo se pou fanmi yo, pa pou politisyen yo. Desizyon sa a pral lakòz gwo domaj."
Desizyon Lakou Siprèm nan voye yon mesaj danjere ke menm lwa ki lakòz domaj imedya pou jèn transganr yo ka rete an vigè pandan defi legal yo ap pase nan tribinal yo, souvan yon pwosesis ki pran plizyè mwa oswa plizyè ane. Sa pèmèt eta yo aplike règleman diskriminatwa ki deranje lavi moun, mete restriksyon sou swen medikal, epi kreye laperèz ak enstabilite, menm anvan yo fin deside nèt sou konstitisyonalite yo. Depi jen 2025, lwa menm jan an te pase oswa yo te pwopoze nan plis pase 20 eta, sa ki kreye yon melanj legalite ki kite anpil fanmi ensèten si pitit yo ap kapab resevwa swen apwopriye.
Desizyon sa a ouvri wout la pou yon vag lejislasyon anti-transjan anba administrasyon Trump la, ranfòse pa retou Prezidan Trump nan pouvwa a ak plizyè dekrè ki vize moun transjan yo, tankou efò pou elimine rekonesans federal idantite seksyèl, limite aksè a swen sante pou moun transjan tout laj, ak entèdiksyon pou elèv transjan yo patisipe nan espò ak enklizyon nan lekòl piblik.
Lejislasyon kont moun transganr yo tankou lwa Tennessee a fè pati yon kanpay nasyonal k ap grandi pou retire dwa, diyite ak aksè moun transganr yo a swen ki ka sove lavi yo. Lwa sa yo pa baze sou prèv medikal oswa sou enkyetid pou timoun yo, men sou laperèz, move enfòmasyon ak yon dezi pou efase moun trans yo nan lavi piblik. Mal yo lakòz la reyèl, imedya e pwofon. Nan GLAD Law, nou angaje pou nou konteste atak sa yo nan tribinal yo, sipòte fanmi ki afekte yo epi travay pou yon avni kote tout moun transganr yo ka viv ouvètman, an sekirite e ak tout egalite.
Fè yon don jodi a pou sipòte defans legal nou an epi asire chak jèn moun ka grandi ak libète pou yo rete tèt yo.