Asosyasyon GLBTQ Legal Advocates & Defenders (GLAD) te mete tèt ansanm ak òganizasyon patnè li a, National Center for Lesbian Rights, ak lòt moun jodi a pou depoze yon dosye. rapò amicus curiae avèk Lakou Siprèm Etazini nan ka a Konsèy Lekòl Konte Gloucester kont GG, pou rejte agiman Konsèy Lekòl la ki di aksyon diskriminatwa li a ki te entèdi Gavin Grimm itilize twalèt gason yo nan lekòl segondè li a jistifye pa enkyetid sou vi prive.

Dokiman an souliye twa pwen prensipal:

  • Pa gen okenn dwa pou vi prive lòt ti gason yo vyole lè yon ti gason transganr itilize twalèt elèv gason yo.
  • Pa gen anyen nan langaj Tit IX la ki ka entèprete pou otorize yon eksepsyon sou vi prive ki pa ekri ki anile aksè egal yon ti gason transganr nan tout enstalasyon lekòl la, tankou twalèt yo.
  • Lefèt ke lekòl ki vle amelyore vi prive elèv yo nan twalèt yo ka fè sa fasilman demontre ke mezi altènatif yo adopte la a – yon règleman Konsèy Administrasyon an ki eskli elèv transganr yo, epi sèlman elèv transganr yo, pou yo pa itilize enstalasyon pataje a – se diskriminasyon ilegal.

There is no privacy right held by other boys to avoid sharing a restroom with a transgender boy

“Swadizan 'nòm inivèsèlman aksepte' pa ka jistifye diskriminasyon kont yon minorite ki pa popilè,” dapre Jennifer L. Levi, Direktè Pwojè Dwa Transjan nan GLAD. “Gavin se yon ti gason, klèman. Pa gen okenn dwa sou vi prive lòt ti gason yo genyen pou yo evite pataje yon twalèt ak yon ti gason transjan.”

Dokiman an diskite ke Konsèy Lekòl la ap eseye defann tretman diskriminatwa li bay Gavin nan envoke estereyotip ak laperèz ki pa gen prèv, epi se jisteman kalite denigrasyon ak endinyite sa a Tit IX la gen entansyon anpeche. Li kontinye pou eksplike ke "gwo kantite eksperyans ki montre ke moun transganr atravè peyi a itilize menm twalèt ak lòt moun ki gen menm sèks... rejte avèk fòs reklamasyon san prèv Konsèy Lekòl la ki di pèmèt moun transganr yo itilize twalèt piblik yo vyole nòm sosyal inivèsèlman aksepte sou vi prive."

“Nòm sosyal yo ka dekri konpòtman, men lè yo kache diskriminasyon, nou dwe gade pi lwen pase yo pou nou wè sa k ap pase tout bon vre,” Levi te ajoute. “Nan ka sa a, Komisyon an apiye sou prezompsyon sou nòm sosyal pou jistifye move tretman li bay yon elèv nan lekòl la. Nòm sosyal yo pa jistifye konduit lekòl la nan ka sa a plis pase yo fè sa nan ka ki enplike diskriminasyon kont fanm, minorite relijye oswa rasyal, oswa moun omoseksyèl, lezbyèn, ak biseksyèl.”

"Anplis, si vrè enterè Konsèy Lekòl la se amelyore vi prive elèv yo, gen anpil metòd ki pa diskriminatwa pou fè sa."

Dokiman sa a, ekri pa Levi, Shannon Minter nan Sant Nasyonal pou Dwa Lesbyèn (NCLR), ak Dean Richlin, Amanda Hainsworth, Rachel Hutchinson, ak Emily J. Nash nan Foley Hoag, LLP, te soumèt sou non GLAD, NCLR, Sant Nasyonal pou Egalite Transjan, FORGE, Enstiti Lwa ak Politik Transjan, ak Kowalisyon Moun Trans ki gen Koulè.

Gavin Grimm reprezante pa ACLU a. Tribinal la pral tande agiman oral nan ka a nan dat 28 mas.